»

KALENDAR

19

Mar

Matica hrvatskih obrtnika, Zagreb

Druga konferencija o dobroj ekonomiji

27

Nov

Sarajevo, 27.-30.11.2014

Otvoreni Univerzitet

21

Nov

Institut za filozofiju i društvenu teoriju / Kraljice Natalije 45 / Beograd

Stradanje Roma u Srbiji za vreme Holokausta

21

Oct

Muzej Vojvodine / Dunavska 37 / Novi Sad

Pisma i poruke antifašista iz Banjičkog logora

19

Oct

Beograd, Trg republike

Oslobođenje Beograda

»
AKTUELNO
08.12.2014 | Dom omladine Beograda, Beograd
Rosa Luxemburg Stiftung
Centar za politike emancipacije vas poziva na konferenciju...




17.06.2014 | Vukomerić

Sjemenarstvo na kućnom pragu

RLS - SEE / Sjemenarstvo na kućnom pragu

Povrće, voće i sve ostalo kultivirano bilje kakvo danas poznajemo rezultat je stoljeća i stoljeća rada.

Kultiviranje vrsta pratilo je gotovo sve faze razvoja čovječanstva od vremena kada su prvi ljudi odlučili napustiti nomadski način života i uzgajati svoju hranu pa do dana današnjeg. Svako društvo selekcioniralo je biljke prema svojim ukusima i potrebama, čime je nastalo golemo bogatstvo njihove genetske raznolikosti. No u vrijeme dok nastaje ova brošura u cijeloj Europi vode se sve žešće polemike oko toga je li u redu sjeme uzgajati u vlastitom vrtu, jesu li tako uzgojene sorte legalne, je li legalna njihova slobodna razmjena među susjedima i prijateljima, nešto što je od pamtivijeka bila normalna stvar. Živimo u stvarno čudnom vremenima!

U posljednjih sto godina golem napredak industrije pokretan energijom fosilnih goriva mnogima je donio blagostanje. No umjesto očekivane ravnoteže i kvalitetnog života došli smo do krajnosti opterećenja okoliša i konzumacije veće od postojećih resursa na našoj planeti. Ukidanju gladi u svijetu prepriječila se nepravedna raspodjela i gomilanje kapitala u rukama povlaštene manjine. Prosvjedi diljem svijeta upućuju na to da neizbježno ulazimo u krizu na svim područjima, a predviđa se da će se najveći ratovi voditi za osnovne resurse plodno tlo za uzgoj hrane i pitku vodu.

Na pitanje što učiniti mnogi nalaze odgovor od globalizacije prema ponovnoj lokalizaciji proizvodnje, potrošnje i čuvanju resursa na lokalnoj razini, a s druge strane u globalnom okupljanju i udruživanju oko zajedničkih ciljeva – hrana, a ne oružje, hrana kao pravo, a ne roba, hrana kao kulturna baština. Međunarodna organizacija Via Campesina ujedinila je sve te inicijative pod zajedničkim nazivnikom borbe za prehrambeni suverenitet. Prehrambeni suverenitet definiran je kao pravo svakog naroda da sam, demokratski odluči o modelima proizvodnje, distribucije i potrošnje hrane. Prava da očuva osnovne resurse, plodno tlo, pitku vodu, čist zrak, kultivirane krajolike i tradicijska gospodarstva, genetske resurse kultiviranog bilja i pasmina domaćih životinja kao i nematerijalne resurse prehrambenih navika i običaja.

Prehrambeni suverenitet nemoguć je bez sjemenarskog suvereniteta, jer je sjeme osnova uzgoja hrane. Gubitkom baštine genetskih resursa mi u stvari gubimo pravo odabira što ćemo jesti i kakav uzgoj bilja ćemo izabrati. Kupovinom sjemena od sjemenarskih kompanija, svjesno ili ne, odričemo se toga svog prava i prepuštamo u ruke korporacija kojima je na prvom mjestu profit, a tek onda naše zdravlje i kvaliteta života. Genetski resursi naša su karta za budućnost i trebamo ih očuvati kao i sve običaje njihovog razmnožavanja, unapređivanja i slobodne razmjene!

Brošura daje kratki pregled zbivanja u području sjemenarskog suvereniteta kao i niz praktičnih savjeta kako čuvati sjeme u vlastitom vrtu, gospodarstvu ili na balkonu. Pojedine vrste označene su i latinskim nazivima. Ne trebate ih pamtiti, ali su praktični jer prikazuju srodnost među vrstama i korisni kad se pokušavate snaći u stranoj literaturi ili na Internetu.




'