»

KALENDAR

19

Mar

Matica hrvatskih obrtnika, Zagreb

Druga konferencija o dobroj ekonomiji

27

Nov

Sarajevo, 27.-30.11.2014

Otvoreni Univerzitet

21

Nov

Institut za filozofiju i društvenu teoriju / Kraljice Natalije 45 / Beograd

Stradanje Roma u Srbiji za vreme Holokausta

21

Oct

Muzej Vojvodine / Dunavska 37 / Novi Sad

Pisma i poruke antifašista iz Banjičkog logora

19

Oct

Beograd, Trg republike

Oslobođenje Beograda

»
AKTUELNO
08.12.2014 | Dom omladine Beograda, Beograd
Rosa Luxemburg Stiftung
Centar za politike emancipacije vas poziva na konferenciju...




12.10.2011 | 12.-15.10.2011, Korčula, Hrvatska

PRAXIS Kritika i humanistički socijalizam

Konferencija o jugoslavenskoj Praxis-filozofiji i Korčulanskoj letnjoj školi (1963-1974) - Mesto sećanje i aktualnosti

RLS - SEE / PRAXIS Kritika i humanistički socijalizam

O konferenciji

Bilo je to jedinstveno mjesto razmjene i diskusija s onu stranu svih hladnoratovskih granica i podjela.

U razdoblju od 1963. do 1974. godine, otok i grad Korčula bili su mjesto okupljanja kritičkih intelektualaca kako sa Istoka tako i sa Zapada. Prostorije mjesnog Doma kulture pretvarale su se na trenutak u centar dalekosežnih debata o pozicijama kritičke filozofije, sociologije i, s time nerazdvojivo u vezi, političkim perspektivama. Herbert Marcuse, Ernst Bloch, Jürgen Habermas, Zygmunt Baumann i Agnes Heller su samo neka od imena najpoznatijih filozofa i intelektualaca koji su bili redovni gosti zasjedanja Korčulanske ljetne škole. Organizatori skupa su bili okupljeni oko zagrebačkog filozofskog časopisa Praxis – mjesta gdje su publicirali autori iz čitave Jugoslavije.

U centru debata Ljetne škole i časopisa stajao je pokušaj osmišljavanja novih puteva ka emancipaciji. Usmjereni protiv determinističkog „sovjetskog marksizma“, praxisovci su pokrenuli diskusiju o mogućnostima jednog „humanističkog marksizma“, čiju srž čini kreativni subjekt. Te diskusije izvirale su iz konteksta tadašnjih historijskih tokova. Unutar tih razmatranja o „humanističkom socijalizmu“ dodirivalo se mišljenje zapadno-europske nove ljevice i tzv. Frankfurtske škole kao i elementi kritike staljinizma istočno-europskih znanstvenika i filozofa. Te debate su tek i postale moguće u relativno otvorenoj intelektualnoj i političkoj klimi Jugoslavije šezdesetih godina. Sa redogmatizacijom Saveza komunista Jugoslavije početkom sedamdesetih slijedi razdoblje sve snažnije represije kako na časopis tako i na Ljetnu školu. U 1974. godini dolazi do ukidanja Praxis-a i Korčulanske ljetne škole.

U današnjim, postjugoslavenskim prilikama ne postoji sistematično i kontinuirano istraživanje o nasljeđu Praxis-a i Korčulanske ljetne škole. To je zato što se ono ne uklapa u dominantni neoliberalni diskurs suvre- menog kapitalizma. No, jednako tako je i suprostavljeno dominantnoj retradicionalizaciji i etnizaciji društava bivše Jugoslavije. Cilj kojemu smjera Rosa-Luxemburg-Stiftung sa održavanjem konferencije jeste historijska rekonstrukcija rasprava unutar Praxis-a i ljetne škole, te pokušaj njihovog konstituiranja kao mjesta sjećanja koje je težilo kritičkoj obnovi marksizma istočnoeuropskog tipa i početnoj, općeeuropskoj suradnji u znaku kritičke teorije i nove ljevice. Naše intencije se odnose i na pitanje, da li su filozofske pretpostavke Praxis-a i tadašnjih debata reprezentirale „treći put“ između kapitalizma i etatističkog socijalizma i u čemu leži aktualnost lijeve društvene kritike za današnjicu. U sklopu konferencije nastojimo razmatrati raznovrsne tematske dimenzije:

FILOZOFIJA

Uz pomoć rekursa na centralne elemente Marxovih ranih radova, autori Praxis-a formuliraju oštru kritiku „mehanicističkog determinizma“ i teorije odraza “sovjetskog marksizma”. Nasuprot toj vladajućoj struji unutar „stare“ i institucionalizirane ljevice, praxisovci stavljaju fokus na kreativne potencijale pojedinca i problematiku otuđenja. Konferencija se bavi pitanjem u kojem je odnosu Praxis-filozofija bila sa tadašnjim međunarodnim diskusijama. Jesu li postojale veze sa egzistencijalizmom i tzv. Frankfurtskom školom? Na koji način se odvijala recepcija kritičkih teorija sa Zapada i Istoka? Ali nastojimo ukazati i na divergencije unutar same redakcije časopisa i cijelog praxisovskog kruga. Postavlja se i pitanje u kojoj je mjeri Praxis-filozofija pripremila put ka postmodernom društvu?

POLITIKA I POVIJEST

Za praxisovce filozofija nije samo akademska disciplina koja se tek umno bavi metafizičkim pitanjima i problemima. Filozofija je interpretirana kao nužno „intervernirajuća znanost“ koja aktivno i neposredno djeluje u društvu i društvenim zbivanjima. Nasuprot tome stajao je sistem koji je upravo „intervernirajuću znanost“ tretirao kao državnog neprijatelja. Iz toga proizlazi pitanje kako se taj kontradiktorni odnos ispoljavao u jugoslavenskom slučaju i na temelju čega se predstavljao kao politički razorna snaga za vladajuću elitu? Taj odnos naročito je zanimljiv kad se uoči idejno zajedništvo jugoslavenske lijeve filozofije i službenih političkih proklamacija vladajućeg Saveza komunista Jugoslavije. U kojoj vezi stoji Praxis sa međunarodnim, pa i jugoslavenskim studentskim protestom 1968. godine? Uspijeva li Praxis u postuliranoj sintezi „prakse“ i „teorije“? Pored tih unutrašnjih pitanja treba skrenuti pažnju i na međunarodne implikacije praxisovskog koncepta otuđenja, naročito na području Istočne Europe. Iz današnjeg ugla postavlja se pitanje, na koji se način može uspostaviti jedno kritičko-historijsko sjećanje na političku i estetičku kulturu Praxis-a.

KULTURA I UMJETNOST

Na polju kulture i umjetnosti, razdoblje šezdesetih godina jest burno i inovativno. Naročito kazalište i jugoslavenski film doživljavaju plodan i kreativan period djelovanja. U okviru konferencije postavlja se pitanje o međuovisnosti teoretsko-političkih problematizacijâ filozofije i novih umjetničkih koncepata kao što su se, primjerice, javljali u tzv. „crnom valu“ jugoslavenskog filma. Na koji način filozofske debate ulaze u umjetnost, koje teme se obrađuju i kako se scenski predstavljaju? Postoje li paralelni razvoji umjetnosti u drugim državama Istočne Europe?

Informacije o konferenciji

http://korcula.rosalux.rs/




'