»

KALENDAR

19

Mar

Matica hrvatskih obrtnika, Zagreb

Druga konferencija o dobroj ekonomiji

27

Nov

Sarajevo, 27.-30.11.2014

Otvoreni Univerzitet

21

Nov

Institut za filozofiju i društvenu teoriju / Kraljice Natalije 45 / Beograd

Stradanje Roma u Srbiji za vreme Holokausta

21

Oct

Muzej Vojvodine / Dunavska 37 / Novi Sad

Pisma i poruke antifašista iz Banjičkog logora

19

Oct

Beograd, Trg republike

Oslobođenje Beograda

»
AKTUELNO
08.12.2014 | Dom omladine Beograda, Beograd
Rosa Luxemburg Stiftung
Centar za politike emancipacije vas poziva na konferenciju...




13.06.2013 | Srpsko narodno vijeće, Zagreb

Predstavljanje zbornika 'Praxis; Društvena kritika i humanistički socijalizam'

Dragomir Olujić Oluja i Krunoslav Stojaković (Beograd): "Praxis" i Korčulanska ljetna škola - mjesta sjećanja i aktualnosti

Uprkos raznim pokušajima prešućivanja i osporavanja autentičnog jugoslavenskog doprinosa marksističkoj teoriji i teoriji socijalizma, praxis-filozofija i dalje predstavlja važni dio intelektualne baštine regiona. Za "praksisovce" filozofija nije bila puka akademska disciplina koja se tek umno bavi metafizičkim pitanjima i problemima nego nužno "intervenirajuća znanost" koja treba aktivno i neposredno djelovati u društvu i društvenim zbivanjima. Organizacija skupa na povijesnom mjestu Kulturnog centra grada Korčule u listopadu 2011. godine, kao i objavljivanje zbornika, predstavljaju pokušaj obnavljanja i kritičkog susreta sa jednom značajnom filozofskom strujom u promjenjenim okolnostima.
Nakon uvodnog izlaganja Krunoslava Stojakovića i kontekstualizacije praxis-filozofije kao mjesta sjećanja, Dragomir Olujić Oluja će zbornik predstaviti ukazivanjem na odgovore na središnje pitanje i konferencije na Korčuli, i zbornika: Može li se, i šta, iz perspektive praxis-filozofije reći o suvremenom svijetu?

Predstavljanje je dio znanstvenog simpozijuma na temu:

GAJO PETROVIĆ: Kritika filozofije i kritika političke ekonomije. 20. godina od smrti Gaje Petrovića

Sesije:

9.30 - 10.30 h 

UVODNO IZLAGANJE

Srećko Pulig (Zagreb): Današnje značenje filozofije Gaje Petrovića i Praxisa

Prošlo je 20 godina od smrti Gaje Petrovića(Karlovac 1927. - Zagreb 1993.), pa je to još jedna prilika da izvučemo njegovu misao iz "zaborava", a ustvari iz mračnih općih i stručnih arhiva u koje su ga, kao i cijelu grupu praksis filozofa, pospremili brojni neprijatelji, ali i poneki prijatelji, pa i učenici. Da ovu misao ne treba rehabilitirati jer ona nikada - usprkos zabrani izlaženja časopisa "Praxis" (1974.) i ukidanju Korčulanske ljetne škole (otprilike u isto vrijeme), a to su bila dva najznačajnija projekta, po kojima je i Gajo ostao upamćen - nije bila disidencijom u klasičnom smislu riječi, napisali smo još dok je juriš "duhovne obnove", na svim stranama, želio naprosto izbrisati ovaj filozofski krug iz novih panteona nacionalnih filozofija, koje su pokušali, dijelom i institucionalizirano, konstruirati i svima nametnuti.
Pozabaviti ćemo se nekim od osnovnih toposa Petrovićeve filozofije, kao što su preboljevanje metafizike, odgovornost intelektualca, pitanje o humanizmu, ali i nadilaženje razlikovanja "filozofskog" i "znanstvenog" Marxa. Marx raspravlja o "filozofskim" pojmovima prakse, slobode, stvaralaštva, opredmećenja, postvarenja i otuđenja. Ali i o "ekonomskim" pojmovima rada, vrijednosti, viška vrijednosti, novca i sl. Sva ta pitanja sažeta su i uzdignuta na viši nivo u Petrovićevoj osnovnoj intenciji mišljenja revolucije. S time da je ono u Gaje mišljeno kao općeljudska, a ne samo politička emancipacija čovjeka pojedinca, klase i ljudskog roda. 
Iako su većinu suradnika u časopisu sačinjavali profesionalni filozofi i sociolozi, uz pokojeg politologa, teoretičara književnosti, pa i teologa, u najprodornijih mislilaca jasno se izražavala težnja za nadilaženjem disciplinarnog mišljenja uopće, pa i onoga koje susrećemo u povijesti filozofije i političke ekonomije. Za Milana Kangrgu bio je to, kroz rehabilitaciju pojma spekulacije, put prema istinskom povijesnom mišljenju, za Vanju Sutlića, pripadnika kruga u zajedničkom formiranju, koji se distancirao od Praxisa, to je bilo mišljenje novog. Gajo Petrović predlagao je i osmišljavao nadilaženje sveg dosadašnjeg marksizma u mišljenju revolucije. 
Ono što iz današnje perspektive čini ovu misao ponovo provokativnom jest dakle njen svojedobni pokušaj nadilaženja podjele rada između filozofije, znanosti i politike, bez čega nije moguće doprijeti do revolucionarnih zaključaka i djelovanja, već ostajemo, u najboljem slučaju, zarobljenicima reformističkog i evolutivnog, ako već ne i retrogradnog, mišljenja.

DOPODNEVNA SESIJA

10.30 - 13 h

1. PANEL: 

IZLAGAČI: 

Božidar Jakšić (Beograd): Gajo Petrović: kritika svega postojećeg

Dijalektika oslobođenja, kojoj je Gajo Petrović dao nemjerljiv doprinos, bila je u njegovoj interpretaciji protkana nitima slobodne kritičke misli. Tako u osnovi njegove kritike filozofije i kritike političke ekonomije stoji Marxova ideja kritike svega postojećeg! Iako nikada nije temeljno realizovana, ta ideja bila je i jedno od osnovnih načela filozofskog časopisa Praxis. Jedna od linija političkog osporavanja Petrovićevog djela i orijentacije časopisa u cjelini (Vladimir Bakarić, na primjer) bila je usmjerena upravo protiv te ideje. Pokušaj odgovora na pitanje da li ideja kritike svega postojećeg sadrži potencijal neophodan u suočavanjima sa izazovima krize savremenog svijeta predmet je ovog priloga.

Katarzyna Bielińska-Kowalewska (Varšava): Pitanje povijesti u koncepciji Gaje Petrovića

Gajo Petrović se smatra jednim od najglavnjih predstavnika jugoslavenske praxis-filozofije koja se suprotstavila staljinističkom naturalizmu nudeći koncepciju čoveka kao aktivnog bića prakse. Međutim, Marxova misao kao teorija epistemološkog polja (Siemek 1977 i dr.) ili "spekulacija" (Kangrga 1989 i dr.) nadilazi apstraktnu opoziciju između naturalizma i aktivizma (Siemek 1977, Rainko 1978), iz čega proizlazi da bi puko "aktivističko" shvatanje bilo redukcija historijskog materijalizma do teorije delanja (Rainko, 1978, 2003) pa onda i marksizma uopšte do antropološkog humanizma, što je inače bio slučaj kod mnogih marksista-humanista u svetu (npr. Fromm 1961). Gajo Petrović je međutim izvršio pokušaj da nadiđe ovu opoziciju u svojoj koncepciji mišljenja revolucije. Isto je direktno odbacivao "čisto antropološko shvaćanje čovjeka" i "sentimentalnu humanitarnost"(Petrović, 1986, t. 2, s. 89).
U svom izlaganju pokušaću ukazati na neke od poteškoća vezanih ipak sa Petrovićevim shvatanjem povijesti u kontekstu mišljenja Marxa i Engelsa, istovremeno ga upoređujući sa koncepcijom Milana Kangrge. Koncentrisaću se pre svega na sledećim pitanjima: 1) povijesnom ili apovijesnom karakteru otuđenja, 2) shvatanju povijesti i historijskog materijalizma od strane Petrovića i Kangrginoj dijalektici povijesti i historije, 3) ulozi i društvenom položaju mislilaca revolucije kod Petrovića i figuri Fichtea kao prvog proleterskog mislioca kod Kangrge, 4) mestu i ulozi radničke klase u toku povijesnih zbivanja kod ovih filozofa.

Leonardo Kovačević (Zagreb): Politika filozofije Gaje Petrovića

Čitajući danas "dvadeset snopova pitanja" o filozofiji i revoluciji, jedva da možemo konstatirati impertinentnost ili anakronost bilo kojeg od njih. Štoviše, nakon autora poput Badioua ili Balibara, ta pitanja dobivaju na rezonantnosti. U svom izlaganju pokušat ću identificirati i odrediti mjesto politike u Petrovićevoj neobičnoj pojmovnoj konfiguraciji, i njezin odnos prema filozofiji, i to s obzirom na neke novije elaboracije tog odnosa. 

VODITELJ: Srećko Pulig

PREDSTAVLJANJE ZBORNIKA

15-16 h

Predstavljanje zbornika 'Praxis; Društvena kritika i humanistički socijalizam' u izdanju Rosa Luxemburg Stiftung, Beograd 2012.

Dragomir Olujić Oluja i Krunoslav Stojaković (Beograd): "Praxis" i Korčulanska ljetna škola - mjesta sjećanja i aktualnosti

Uprkos raznim pokušajima prešućivanja i osporavanja autentičnog jugoslavenskog doprinosa marksističkoj teoriji i teoriji socijalizma, praxis-filozofija i dalje predstavlja važni dio intelektualne baštine regiona. Za "praksisovce" filozofija nije bila puka akademska disciplina koja se tek umno bavi metafizičkim pitanjima i problemima nego nužno "intervenirajuća znanost" koja treba aktivno i neposredno djelovati u društvu i društvenim zbivanjima. Organizacija skupa na povijesnom mjestu Kulturnog centra grada Korčule u listopadu 2011. godine, kao i objavljivanje zbornika, predstavljaju pokušaj obnavljanja i kritičkog susreta sa jednom značajnom filozofskom strujom u promjenjenim okolnostima.
Nakon uvodnog izlaganja Krunoslava Stojakovića i kontekstualizacije praxis-filozofije kao mjesta sjećanja, Dragomir Olujić Oluja će zbornik predstaviti ukazivanjem na odgovore na središnje pitanje i konferencije na Korčuli, i zbornika: Može li se, i šta, iz perspektive praxis-filozofije reći o suvremenom svijetu?

POPODNEVNA SESIJA

16-18.30 h

2. PANEL: 

IZLAGAČI: 

Gracijano Kalebić (Split): Mišljenje revolucije kao misao revolucije

Originalna filozofska i spekulativna pozicija mišljenja revolucije čiji je utemeljitelj Gajo Petrović, iako nastala u drugim i drugačijim društveno-historijskim okolnostima, je i danas, zahvaljujući nerazriješenim bitnim problemima epohe (koji povezuju njegovo i naše vrijeme), aktualna i poticajna za smisleni društveno-stvaralačko aktivizam. Kategorijalni aparat i metodološki pristup koji znače novo pojmovno određenje prakse i revolucije te inzistiranje i ustrajavanje u principu radikalne kritike svega postojećeg i danas su, po našem mišljenju, dobra polazišta za formulaciju i aktualizaciju novih, revolucionarnih ostvarivanja i razvijanja utopijskih mogućnosti vremena. Iako svoje djelo nije izgradio u obliku sistema ono ipak posjeduje određene sistemotvorne naznake. Te se naznake mogu u potpunosti ostvariti kada mišljenje revolucije postane i misao revolucije. Tad će mišljenje revolucije odjelotvoriti svoje mogućnosti, među njima i svoj sistemotvorni potencijal, koji je tek naizgled paradoksalno, a u stvari dijalektički sadržan u mišljenju revolucije.

Mislav Žitko (Zagreb): Preparirana Minervina sova: revolucija, praksa i akademsko polje

Nastavljajući Andersonovu, Therbornovu i Freemanovu analizu"Zapadnog marksizma" nastojati ćemo sagledati ključne momente Praxis grupe s obzirom na njihovu poziciju u akademskom i političkom polju. Ono što se iz perspektive tranzicijske restauracije kapitalizma doima kao najizraženije obilježje rada praksisovaca jest gotovo potpuni izostanak interesa za analizu suvremenog kapitalističkog sustava. Jednako je tako naglašen izostanak refleksije o akademskom polju unutar kojeg su uglavnom djelovali, što je povratno na nezanemariv način odredilo ključne teme, analitičke kategorije i načine tumačenja (filozofijskih) tekstova. S obzirom na to usredotočiti ćemo se na dvije figure koje prema našemu sudu zauzimaju ključno mjesto u diskursu Praxis grupe: revolucija i praksa. Naime, može se uočiti da pojam revolucije kod praksisovaca (npr. G.Petrović) (ali i kod post-praksisovskih filozofa (npr.Ž.Puhovski)) predstavlja oslonac za tumačenje Marxovog djela. Međutim,lišeno bilo kakvog ozbiljnijeg suočavanja s radnom teorijom vrijednosti, "mišljenje revolucije" ostaje na terenu mistične filozofije prijelaza na kvalitativno višu (neotuđenu) razinu društvenog života. Vezani uz egzegezu odabranih Marxovih tekstova posredovanih kroz tradicionalni filozofijski kanon, praksisovci nisu na primjeren način analizirali probleme jugoslavenskog samoupravnog socijalizma, niti je njihov rad mogao poslužiti kao ishodišna točka za analizu kapitalizma nakon raspada Jugoslavije. Ipak, pokušati ćemo zaključno, uz korištenje tekstova Gaje Petrovića, pokušati skicirati praksisovsko razumijevanje ekonomskih procesa, te vidjeti do koje se mjere mogu uklopiti u suvremena marksistička istraživanja. 

Rastko Močnik (Ljubljana): Kritika nacionalizma u sociologiji časopisa Praxis

Praksisovska analiza nacionalizma bila je najkvalitetnija teorijska kritika prvog izbijanja nacionalističke politike i ideologije u socijalističkoj Jugoslaviji. Naknadnom pameću možemo utvrditi da je iz praksisovske analize nacionalizma bilo moguće izvesti vrlo relevantne političke prakse, no to se nije dogodilo. Iz djelovanja i dometa praksisovskog teorijskog rada moguće je postaviti i šire pitanje, a ono glasi: kakvi su bili mjesto i uloga marksističkih teorijskih praksa u socijalističkoj Jugoslaviji?

VODITELJ: Srećko Pulig

18.30. - 19. h ZAKLJUČENJE SKUPA

Adresa:

Srpsko narodno vijeće

Gajeva 7/I

Zagreb
 




'