13.03.2014 | Zagreb, mama/ Filozofski fakultet
A) Vrijednost, fetišizam i nepersonalna dominacija; B) Građanska država: klasna vladavina na osnovi slobode i jednakosti
Michael Heinrich o Marksovoj teoriji vrijednosti i ključnim aspektima marksističkog shvaćanja države
Centar za radničke studije vas na predavanja Michaela Heinricha koja će se održati 13.3.2014. u prostorima net.kulturnog kluba mama i Filozofskog fakulteta. Prvo predavanje, posvećeno Marxovoj teoriji vrijednosti, najava je skorašnjeg izdanja hrvatskog prijevoda Heinrichove knjige ‘Kritika političke ekonomije: uvod u Marxov Kapital I-III’ u ediciji CRS-a. Večernje predavanje, ishodišno u našem ovogodišnjem ciklusu čija je tema teorija kapitalističke države, pružit će uvid u ključne aspekte marksističkog shvaćanja države.
http://
***
Vrijednost, fetišizam i nepersonalna dominacija
net.kulturni klub mama, Preradovićeva 18, Zagreb, 16h, 13.3.2014.
Marxova teorija vrijednosti nije čisto ekonomska teorija, ona je teorija društva. Cilja na razliku između predgrađanskog i građanskog podruštvljenja. Marx potonje zahvaća pojmom fetišizma: društveni odnosi proizvođača javljaju se kao društvena svojstva stvari. Time se mijenjaju i značajke dominantnih odnosa moći – na mjesto personalnih odnosa moći stupaju nepersonalni, objektivni odnosi dominacije. Ta vladavina objektivne prinude nije puka ideologija, ali nije ni bez alternative.
***
Građanska država: klasna vladavina na osnovi slobode i jednakosti
Filozofski fakultet, dvorana 6, Ivana Lučića 3, Zagreb, 20h, 13.3.2014.
U modernom građanskom društvu građani su slobodni i jednaki, a u pravilu biraju i svoje vlade. Unatoč tome, vladavina države predstavlja klasnu vladavinu. To nije posljedica korumpiranosti političara. Klasna vladavina upisana je već u slobodu i jednakost vlasnika robe. A tome ne proturječi ni činjenica da ta državno posredovana klasna vladavina nerijetko ide ruku pod ruku s ograničenjem kapitalističke eksploatacije.
Predavanja će se održati na engleskom jeziku.
*
Michael Heinrich predaje ekonomiju u Berlinu i urednik je PROKLA-e, časopisa za kritičku društvenu znanost. Pored spomenutog uvoda u ‘Kapital’, autor je studije "Znanost vrijednosti: Marxova kritika političke ekonomije između znanstvene revolucije i klasične tradicije" i s Wernerom Bonefeldom je uredio zbornik "Kapital i kritika: poslije ‘Novog čitanja’ Marxa".
*
Program Centra za radničke studije podupire Rosa Luxemburg Stiftung SouthEast Europe.



